Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Potrebno je razviti pragmatične odnose sa SAD
Kosovo i Metohija

Potrebno je razviti pragmatične odnose sa SAD

PDF Štampa El. pošta
Botris Tadić   
sreda, 24. septembar 2008.

 

U ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, prvom od kada je Kosovo u februaru proglasilo nezavisnost, predsednik Srbije Boris Tadić izražava zadovoljstvo odjecima svog nastupa na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i ceni da Srbija, opredelivši se za rešavanje spora oko kosovskog statusa diplomatskim putem, podiže svoj kredibilitet u međunarodnoj zajednici.
Tadić: “Ja sam uvek uzdržani optimista, dakle dok ne bude gotova naša utakmica u Generalnoj skupštini UN ne treba da se radujemo, imali smo mnogo loših iskustava prethodnih godina, kad smo očekivali podosta, pa gubili u poslednjim trenucima. Treba sve da učinimo da naša rezolucija prođe na Generalnoj skupštini UN. Negde početkom oktrobra će biti glasanje, sa predsednikom Deskotom razgovarao sam da se što pre stavi na dnevni red na glasanje naša inicijativa. Verujem da, ukoliko uspemo, to će otvoriti novu stranicu rešavanja kosovskog problema. Istovremeno, naše otvaranje teme značaja međunarodnog prava će u UN dati dodatnu snagu procesu reformi i na kraju bi naš način rešavanja kosovskog problema mogao da bude model za sve slične konflikte u svetu. Time Srbija podiže svoj međunarodni kredibilitet i jednu kriznu situaciju rešava mirnim i diplomatskim putem, kao što smo obećali građanima na prošlim izborima. Pokazali smo da konfliktnu situaciju možemo rešavati ne samo novim destrukcijama i sukobima i nasilnom politikom, već upotrebom mnogo razumnijih i za svet prihvatljivijih sredstava. 

Glas Amerike: Da li ste u bilateralnim susretima stekli utisak o tome kakav je odjek imala vaša poruka? 

Tadić: “Ima veliki odjek, upravo sam razgovarao sa predsednicom Filipina, gospodjom Arojo, Filipinci su podržali našu rezoluciju i pristup. Mi smo nesumnjivo u boljoj situaciji nego prošle godine, ovo je četvrta godina da dolazim na Generalnu skupštinu UN i čitava naša delegacija ima osećaj boljeg pristupa ostalih zemalja načinu na koji mi rešavamo probleme. Imamo kudikamo veći kredibilitet u međunarodnoj politici, ali to nije dovoljno. Mi smo godinama bili pod velikom presijom. I danas smo - mnoge zemlje, posebno one uticajne, imaju velike dileme da li da podrže rezoluciju i mi ćemo se boriti do poslednjeg trenutka. Već smo postigli uspeh da je rezolucija na dnevnom redu generalne debate, ali to nije dovoljno, nama treba konkretna primena, da se sa političke arene čitava tema Kosova prebaci na pravno poprište gde su naši argumenti kudikamo jači. Ja sam uveren da - ako prođe naša incijativa i usvoji se rezolucija - da ćemo imati velike šanse u Međunarodnom sudu pravde, što otvara kudikamo veće mogućnosti.

Glas Amerike: Koje argumente koristite u bilateralnim susretima sa šefovima susednih zemalja koji razmišljaju o priznavanju nezavisnosti Kosova? 
Tadić: “Uprkos podnošenju rezolucije, nije prošla opasnost da neke zemlje priznaju nezavisno Kosovo, čak i tokom Generalne skupštine UN. Pritisak na zemlje koje se nisu izjasnile je izuzetno velik, zato što priznanje nezavisnog Kosova, što je ilegalni akt, postaje politički projekat veoma važan za administracije koje su iza takvog akta stale. Nijedna zemlja ne želi da se dokaže da nije bila u pravu i to će biti veliko iskušenje za našu spoljnu politiku. Što se tiče susednih zemalja, Crne Gore i Makedonije, na njih se vrši snažan pritisak. 
U novim okolnostima, kada se otvara mogućnost rasprave u Međunarodnom sudu, nijedna zemlja nema suštinski razlog da žuri i ima jednostavno objašnjenje da treba sačekati odluku prvo Generalne skupštine, a zatim verovatno Međunarodnog suda. Nema razloga da se prihvati pritisak na političkom terenu kad se čitava tema prebacuje na pravni teren. Nemam razumevanja za eventualno priznanje Kosova i Metohije nijedne zemlje na svetu, posebno u novim okolnostima naše inicijative, a iznad svega nemam razumevanja za takvo priznanje susednih država. Jedna stvar je kada udaljena država kao što je Samoa prizna Kosovo, a potpuno drugo kad to uradi susedna zemlja sa kojom se mi graničimo, jer to razvija mnoga druga pitanja. Za Srbiju i mene kao predsednika, priznaje Kosova i Metohije je mešanje u naše unutrašnje stvari, jer Kosovo je naše interno pitanje. Ono jeste internacionalizovano, ali Kosovo je deo Srbije, mi ćemo nastaviti na taj način da vodimo politiku i nećemo odustati od našeg teritorijalnog integriteta. Kada susedne zemlje učine akt eventualnog priznanja Kosova, zadrle su duboko u unutrašnje stvari Srbije i onda se postavlja pitanje na koji način Srbija odgovara na takav akt. Ja ne želim da Srbija bude u situaciji da mora da odgovori, želim najbolje moguće odnose sa susedima, imali smo teške dane 90-ih godina, onda velike napore u pravcu pomirenja i saradnji sa Haškim tribunalom, učinili smo mnogo poslednjih godina i možemo biti ponosni na bilateralnu saradnju sa susednim državama. Srbija je doprinela stabilizaciji susednih država. Ako bi sada neka od njih priznala nezavisnost Kosova ona bi doprinosila destabilizaciji Srbije. To Srbija ne bi mogla da primi bez odgovora. 
Naravno mi nikada više nećemo voditi ratove, nećemo destabilizovati druge države ali ćemo se ponašati kao dostojanstvena zemlja koja brani svoj dignitet i integritet. Moja molba crnogorskom i makedonskom rukovodstvu je da uzmu u obzir ovu činjenicu. To sam danas u razgovoru sa predsednikom Crvenkovskim, juče sa predsednikom Vujanovićem otvoreno rekao. Mi imamo razumevanja za pritiske sa kojima se države u susedstvu suočavaju, ali mi smo i za njih otvorili mogućnost jednog korektnog ponašanja i tretmana kosovskog problema upravo otvarajući pravnu stranicu ovog pitanja. 

Glas Amerike: U kom smeru vidite da će se razvijati odnosi sa SAD, koji su sada možda na najnižem nivou od 1999. Amerika, kao što znamo, tretira Kosovo kao poseban slučaj i priznaje njegovu nezavisnost. Da li će ova inicijativa dodatno pogoršati odnose sa Vašingtonom?

Tadić: Mi kosovsko pitanje i naše interese na Kosovu ne možemo odbraniti bez drugačijeg razumevanja tog problema od strane SAD. Ne očekujem da će one vratiti svoju odluku na početak, i malo je zemalja u istoriji učinilo tako nešto. Bivša Jugoslavija je to učinila sa zapadnom Saharom, ili Makedonija sa Tajvanom, ali je teško očekivati da velika zemlja kao SAD učini reverzibilnim svoju odluku. No, SAD već drugačije pristupaju tom problemu na Generalnoj skupštini. To je već velika stvar, ali verujem da nakon izbora u SAD možemo otvoriti novu stranu u našim bilateralnim odnosima i možemo reći - ono što se dogodilo dogodilo se, tražimo novu šansu. 
Mi ne možemo odbraniti naše interese bez drugačijeg razumevanja SAD. Uz veliko poštovanje principijelne pozicije Rusije, čiju podršku očekujem u narednom periodu, moramo biti svesni da nam je potrebno podrška i razumevanje drugih velikih sila, tu imamo Kinu kao važnu zemlju u Savetu bezbednosti, ali se ne može bez SAD, i takvu politiku moramo voditi, krajnje pragmatično kreirati naše bilateralne odnose sa najvećom svetskom silom a to su SAD. 

Glas Amerike: Došli ste u periodu velike ekonomske krize, a znamo da ima planova da razgovarate sa investitorima. Kakva su očekivanja na tom planu?

Tadić: Generalna skupština UN se održava u danima kada se svet menja, možda za nekoliko dana svet neće biti isti sa stanovišta finansijske stabilnosti. Zbivanja na Vol Stritu uzbuđuju ne samo finansijske stručnjake, već sve šefove vlada i predsednike koji učestvuju na generalnoj skuštini. Tu debatu smo vodili i juče na prijemu kod predsednika DŽordža Buša, ja sam vodio kompleksnu debatu na temu finansijske destabilizacije svetske ekonomije. 
Svi se nadamo da će ova kriza stati i da recesija neće biti galopirajuća u većini zemlja sveta jer bi to ostavilo konsekvence na privredi i kod nas. Naši gradjani koji misle da recesija i kriza na berzama u SAD ne bi imala negativnog efekta na našu ekonomiju se varaju – odmah bi imalo negativnog efekta i niko se tome ne može radovati. Svetska ekonomija zavisi od zbivanja na berzanskim procesima u ovom delu sveta. Ja samo mogu da se nadam da će se pronaći rešenje, ali moramo biti spremni na promene. Ovo je bila dobra prilika da objasnimo građanima u Srbiji da naša zemlja zavisi od mećunarodnih procesa, da ne živimo sami na svetu, da sve što se dešava na Vol Stritu ili u Pekingu pogađa i Srbiju. Mi smo mala zemlja ali imamo potencijal da se suočimo sa problemima ako vodimo pametnu politiku. 


VOA, Njujork, 24.09.2008